Do 2030. u EU će se bacati 50 posto manje hrane

**Prema Eurobarometru, manje od pola građana EU razumije značenje „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/4caecbd48878ccfd0eb179895dae6c94.webp) Na Odboru za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta jutros je uz potporu svih političkih stranaka i članova odbora izglasan Izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane, za kojega je europarlamentarka Biljana Borzan glavna izvjestiteljica. Kao političko rješenje za smanjenje ogromnih količina hrane koje se godišnje bace u EU, izvještaj traži od država članica Unije smanjenje bacanja hrane za 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030., s količinama iz 2014. kao polazišnom crtom. "Danas smo napravili korak naprijed da se manje hrane baca, a više dođe do onih kojima je najpotrebnija. Ljudi kopaju po kontejnerima, a tone hrane se uništavaju. Procjenjuje se da četvrtina hrane proizvedene u EU završi na otpadu. To je nemoralno i šteti okolišu jer su u proizvodnju te hrane utrošeni resursi i radna snaga,“ upozorila je europarlamentarka Borzan. Porezne politike EU i država članica su identificirane kao problem, ali i jedno od rješenja za povećanje doniranja. Neke države na istoku EU još uvijek naplaćuju porez na donacije, dok na zapadu toga nema, a tvrtke potiču na doniranje poreznim olakšicama. U Francuskoj se 60% neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza na dobit, u Španjolskoj 35%. „Lokalne i državne vlasti se potiču da financiraju infrastrukturu za primanje, transport, skladištenje i distribuciju donacija tamo gdje ne postoji. U Hrvatskoj je to problem praktički svugdje van Zagreba. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača, zato donacije nisu ravnomjerno raspodijeljene. Unatoč tome, naša država nije povukla niti eura iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) iz kojeg se to može sufinancirati,“ upozorava Borzan. Prema Eurobarometru, manje od pola građana EU razumije značenje „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Čim istekne datum hranu odmah bacaju, iako u ovom drugom slučaju hrana može biti dobra još danima. Izvještaj traži od Europske komisije da preispita pravila označavanja, ali i slučajeve u kojima proizvođači i prerađivači namjerno stavljaju prekratke datume kako bi prodali više robe. „Potrebno je pojačati razmjenu primjera dobre prakse među državama članicama. Francuski sustav obvezuje trgovce na sklapanje ugovora o suradnji s humanitarnim udrugama. Italija ima učinkovite banke hrane i sustav koji donatore oslobađa od pravne odgovornosti za hranu jednom kad je predaju posrednicima. Za neka rješenja Hrvatska ne treba izmišljati toplu vodu,“ smatra Borzan. Nakon odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane izvještaj ide na glasanje cijelog Parlamenta, što bi se trebalo dogoditi u srpnju. Nakon toga, Europska komisija preuzima odgovornost za djelovanje. Izvor: [Vecernji.hr](https://www.vecernji.hr/vijesti/do-2030-u-eu-ce-se-bacati-50-posto-manje-hrane-1162496) Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.