Ekonomske posljedice sukoba Rusija-Ukrajina: Predstoji stagflacija

**Sukob Rusije i Ukrajine izazvao je promjene na financijskim tržištima i drastično povećao neizvjesnost o oporavku globalnog gospodarstva. Od naše posljednje publikacije, svijet se promijenio, pa tako i rizici.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/9a0fccd200a130670541bd2b7700ad33.webp) • Više cijene roba pojačavaju prijetnju dugotajne visoke inflacije što povećava rizik stagflacije i društvenih nemira. • Određeni sektori kao što su automobilska industrija, transport ili kemijska industrija veća je vjerojatnost da će patiti. • Coface predviđa duboku recesiju od 7,5% za rusko gospodarstvo u 2022. i snižen je rejting procjene rizika Rusije na D (vrlo visok). • Europska gospodarstva su najviše ugrožena: u vrijeme pisanja ovog članka Coface procjenjuje najmanje 1,5 postotnih bodova dodatne inflacije u 2022., dok bi rast BDP-a mogao biti smanjen za 1 postotni bod. Zajedno s potpunim prekidom isporuke ruskog prirodnog plina, to bi moglo koštati najmanje 4 boda BDP-a, što bi dovelo do rasta BDP-a EU-a blizu nule – i vjerojatno u negativnom teritoriju – u 2022. godini. **Sukob prijeti dodatnom pritisku tržišta energenata i roba** Rusija je treći proizvođač nafte u svijetu, drugi proizvođač prirodnog plina i među 5 najvećih proizvođača čelika, nikla i aluminija. Također je najveći izvoznik pšenice u svijetu (gotovo 20% svjetske trgovine). Sa svoje strane, Ukrajina je ključni proizvođač kukuruza (6. najveći), pšenice (7.), suncokreta (1.) i među prvih je deset proizvođača šećerne repe, ječma, soje i uljane repice. Na dan kada je invazija počela, financijska tržišta diljem svijeta naglo su pala, a cijene nafte, prirodnog plina, metala i prehrambenih proizvoda porasle su. Nakon najnovijih događaja, cijene nafte Brent premašile su 100 USD po barelu po prvi put od 2014. (125 USD/b u vrijeme pisanja ovog teksta), dok su europske cijene TTF plina porasle na rekordnih 192 EUR 4. ožujka. Dok su visoke cijene roba bile jedan od rizika koji je već identificiran kao potencijalno ometajući oporavak, eskalacija sukoba povećava vjerojatnost da će cijene roba ostati više dulji period. Zauzvrat, pojačava prijetnja dugotrajne visoke inflacije, čime se povećava rizik od stagflacije i društvenih nemira u naprednim i zemljama u razvoju. **Automobilska industrija, transport i kemijska industrija su najranjiviji sektori** Kriza očito snažno utječe na ionako napeti automobilski sektor zbog raznih nestašica i visokih cijena roba i sirovina: metala, poluvodiča, kobalta, litija, magnezija... Ukrajinske automobilske tvornice opskrbljuju glavne proizvođače automobila u zapadnoj Europi: neke su najavile zaustavljanje tvornica u Europi, dok druge tvornice diljem svijeta već planiraju gubitke zbog nestašice čipova. Zračni prijevoznici i poduzeća za pomorski prijevoz tereta također će patiti od viših cijena goriva, a najviše su ugrožene zračne tvrtke. Prvo, procjenjuje se da gorivo čini oko trećinu njihovih ukupnih troškova. Drugo, europske zemlje, SAD i Kanada zabranile su pristup svom teritoriju ruskim zračnim prijevoznicima, a zauzvrat je Rusija zabranila europskim i kanadskim zrakoplovima pristup njihovom zračnom prostoru. To znači veće troškove jer će zračne tvrtke morati voziti duže rute. Konačno, zračne tvrtke imaju malo prostora za povećanje troškova, budući da se i dalje suočavaju s nižim prihodima zbog utjecaja pandemije. Također očekujemo da će sirovine za petrokemikalije biti skuplje, a da će rastuće cijene prirodnog plina utjecati na tržišta gnojiva, a time i na cijelu poljoprivredno-prehrambenu industriju. **Predstoji duboka recesija ruskoj ekonomiji** Rusko gospodarstvo će u 2022. biti u velikim poteškoćama, pa će zapasti u duboku recesiju. Coface ažurirana prognoza BDP-a za 2022. iznosi -7,5% nakon prošlogodišnjeg oporavka. To nas je dovelo do smanjenja procjene rizika zemlje s B (prilično visok) na D (vrlo visok). Sankcije su posebno usmjerene na velike ruske banke, Rusku središnju banku, ruski državni dug, odabrane ruske javne dužnosnike i oligarhe i kontrolu izvoza visokotehnoloških komponenti u Rusiju. Ove mjere vrše značajan pritisak na smanjenje ruskog rublja, koji je već pao, i potaknut će porast inflacije potrošačkih cijena. Rusija je prikazala relativno jake financijske podatke: nisku razinu javnog vanjskog duga, stalni suficit na tekućem računu, kao i značajne devizne pričuve (oko 640 milijardi USD). Međutim, zamrzavanje koje su zapadne zemlje depozitari nametnule sprječava Rusku središnju banku da ih rasporedi i smanjuje učinkovitost ruskog odgovora. Rusko gospodarstvo moglo bi imati koristi od viših cijena robe, posebno za izvoz energije. Međutim, zemlje EU najavile su namjeru da ograniče svoj uvoz iz Rusije. U industrijskom sektoru, ograničen pristup poluvodičima, računalima, opremi za telekomunikacije, automatizaciju i informacijsku sigurnost zapadne proizvodnje bit će štetan, s obzirom na važnost ovih inputa u ruskom rudarskom i proizvodnom sektoru. **Europska gospodarstva su najugroženija** Zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti i prirodnom plinu, čini se da je Europa regija s najizloženijim posljedicama ovog sukoba. Zamjena cjelokupne isporuke ruskog prirodnog plina u Europu nemoguća je u kratkom i srednjem roku, a trenutne razine cijena imat će značajan utjecaj na inflaciju. U vrijeme pisanja ovog članka, s barelom Brenta koji se trguje iznad 125 USD i budućim terminima prirodnog plina koji sugeriraju cijene trajno iznad 150 €/Mwh, Coface procjenjuje najmanje 1,5 postotnih bodova dodatne inflacije u 2022. koja bi narušila potrošnju kućanstava i zajedno s očekivanim padom poslovnih ulaganja i izvoza, niži rast BDP-a za otprilike jedan postotni bod. Dok Njemačka, Italija ili neke zemlje srednje i istočne Europe više ovise o ruskom prirodnom plinu, međuovisnost trgovine zemalja eurozone ukazuje na opće usporavanje. Povrh toga, procjenjujemo da bi potpuni prekid dotoka ruskog prirodnog plina u Europu povećao trošak na 4 postotna boda u 2022., što bi dovelo do godišnjeg rasta BDP-a blizu nule, vjerojatnije na negativnom teritoriju – ovisno o uništenju upravljanja potražnjom. Niti jedna regija neće biti pošteđena utjecaja inflacije i poremećaja globalne trgovine U ostatku svijeta ekonomske će se posljedice osjetiti uglavnom kroz rast cijena roba, što će potaknuti već postojeće inflatorne pritiske. Kao i uvijek kada cijene roba rastu, posebno će biti pogođeni neto uvoznici energenata i prehrambenih proizvoda, uz prizor velikih poremećaja u opskrbi u slučaju još veće eskalacije sukoba. Pad potražnje iz Europe također će ometati globalnu trgovinu. U azijsko-pacifičkom području utjecaj će se gotovo odmah osjetiti kroz veće uvozne cijene, posebno cijene energije, pri čemu su mnoga gospodarstva u regiji neto uvoznici energije, predvođena Kinom, Japanom, Indijom, Južnom Korejom, Tajvanom i Tajlandom. Kako su sjevernoameričke trgovinske i financijske veze s Rusijom i Ukrajinom prilično ograničene, utjecaj sukoba uglavnom će se osjetiti kroz cjenovni kanal i kroz usporavanje europskog rasta. Unatoč izgledima za sporiji gospodarski rast i veću inflaciju, ne očekuje se da će nedavni geopolitički događaji u ovoj fazi poremetiti monetarnu politiku u Sjevernoj Americi. Preuzmite publikaciju [ovdje.](https://www.coface.hr/Novosti-i-Publikacije/Novosti/Ekonomske-posljedice-rusko-ukrajinskog-sukoba-Stagflacija-pred-nama)