Hrvatska po kretanju ukupnog robnog izvoza među uspješnijim članicama EU

**Prošla godina obilježena je na globalnoj razini negativnim utjecajem pandemije COVID-a na obujam robne razmjene.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a27c11fe45af392e95df3baff161c49b.webp) Konkretnije, prema podacima Eurostata samo su dvije članice EU, Irska i Latvija, zabilježile rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, a u desetak članica se njegov pad kretao na razini od desetak i više posto. Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je po kretanju ukupnog robnog izvoza bila među uspješnijim članicama. Vrijednost izvoza u eurima je u odnosu na prethodnu godinu smanjena tek 2,3 posto odnosno za približno 350 milijuna eura. Međutim, ni mi nismo izbjegli posljedice osjetnog pada globalne potražnje, ili konkretnije, pada potražnje na najznačajnijim tržištima. Stoga je vrijednost izvoza proizvoda prerađivačke industrije smanjena za 6,9 posto, pri čemu je najveći pad zabilježen kod proizvodnje naftnih derivata, motornih vozila i njihovih dijelova, ostalih prijevoznih sredstava koje u najvećoj mjeri čine brodovi i ostala plovila, te odjeće. Premda je i kod prerađivačke industrije veći broj djelatnosti unatoč globalnim trendovima ostvario porast izvoza, pri čemu se može spomenuti prehrambena industrija, najveći je pozitivan utjecaj na ukupno kretanje izvoza imao izvoz djelatnosti rudarstva i vađenja ili konkretnije sirove nafte prema Mađarskoj. Pored toga, značajan rast ostvaren je i kod primarnih djelatnosti - poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tako da je u velikoj mjeri nadoknađen navedeni pad izvoza prerađivačke industrije. Prošla godina je također obilježena i utjecajem smanjivanja ukupne potražnje, kako domaće tako i proizvodnje za izvoz, na pad vrijednosti uvoza. Kod Hrvatske je taj pad iznosio 8,6 posto, pri čemu je najviše smanjena vrijednost uvoza motornih vozila i naftnih derivata, i bio je znatno izraženiji nego kod izvoza. Uslijed toga je došlo do osjetnog smanjivanja vanjskotrgovinskog deficita, odnosno deficit je u odnosu na 2019. godinu smanjen za 18,5 posto, ili za 1,8 milijardi eura. Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.