Makroekonomisti Grupe UniCredit očekuju nastavak snižavanja stope inflacije u 2025. godini

**Grupa UniCredit, čija je Zagrebačka banka članica, objavila je najnovije CEE Quarterly izvješće o makroekonomskim izgledima za nadolazeći kvartal. Prema mišljenju UniCreditovih makroekonomista, gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) \[1\] iznosit će oko 2,3% u 2024. i 2,8% u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana\[2\] predviđen rast od oko 3%.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/unicredit-logo.webp) Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, dok se u 2025. godini očekuje da će ulaganja značajnije doprinijeti rastu, posebno u slučaju da se javna ulaganja povećaju uz pomoć EU fondova. Dodatno, ekonomisti UniCredita očekuju postupni oporavak vanjske potražnje sljedeće godine. „Unutar SIE regije, Hrvatska bi trebala biti među gospodarstvima s najvećim rastom u 2024. i 2025. U 2025. očekujemo rast hrvatskog BDP-a od 3,3%, uz snažan doprinos ulaganja, pri čemu Hrvatska značajno koristi EU fondove i pozicionira se kao najbolji korisnik NGEU instrumenta u SIE. Očekujemo i dalje značajan doprinos osobne potrošnje te veći doprinos vanjske potražnje“, istaknuo je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Tržišta rada ostala su tijesna, poduprta snažnom domaćom potražnjom, iako su ekonomisti uočili određenu razliku među sektorima koja odražava različit utjecaj slabe vanjske potražnje te očekuju da će rast plaća i dalje ostati iznad inflacije. Smanjenje stope inflacije moglo bi stati u posljednjem kvartalu 2024., no već sljedeće godine očekuje se nastavak njihovog snižavanja, što zajedno s padom referentnih kamatnih stopa stvara prostor središnjim bankama u regiji SIE za snižavanje kamatnih stopa. Fiskalni rizici te razlika između inflacije roba i usluga zahtijevaju oprezan pristup. Očekuje se da će središnje banke Poljske i Turske početi snižavati stope u prvoj polovici 2025. godine, kada bi češka središnja banka već mogla dosegnuti i krajnju (terminalnu) kamatnu stopu. S druge strane, središnje banke u Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji mogle bi nastaviti postupno smanjivati stope, budući da one tek trebaju doći do kraja ciklusa nakon 2025. Iako su rizici od prekomjernog slabljenja nacionalnih valuta (za ne-euro ekonomije) prigušeni zbog poboljšanja vanjskih pozicija, očekuje se da će devizni tečajevi rasti (valute slabiti) zbog labavih fiskalnih pozicija i pozitivnog jaza u inflacijskim izgledima u odnosu na glavne trgovinske partnere regije, uz iznimku deviznog tečaja između eura i češke krune. Naposljetku, ekonomisti Grupe UniCredit ističu kako snažna zastupljenost zemalja regije Srednje i Istočne Europe u novoj Europskoj komisiji nudi značajne mogućnosti tim zemljama da oblikuju budućnost Europske unije. Cjelovito CEE Quarterly izvješće za četvrti kvartal 2024. godine možete pronaći na [službenoj web stranici Grupe UniCredit.](https://www.research.unicredit.eu/DocsKey/emergingmarkets_docs_2024_186970.ashx?EXT=pdf&KEY=l6KjPzSYBBGzROuioxedUNdVqq1wFeRotLiWCmhrg2CKGufU_4Xdag==&T=1) \[1\] Hrvatska, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija \[2\] Zapadni Balkan odnosi se na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu