Popuštanje pandemijskih ograničenja oslobodilo europski izvoz

**Europski izvoz robe bio je u lipnju gotovo za četvrtinu veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije koronavirusa.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/b61ec2158cbcd36327bee08dc3269659.webp) Hrvatska je u skupini s povećanjem robnog izvoza u zemlje izvan EU-a u lipnju za 34 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, tek nešto skromnijim od rumunjskoga koji je porastao 37 posto, penosi Vladin portal Izvoz.gov. Europski izvoz robe bio je u lipnju gotovo za četvrtinu veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije koronavirusa, pokazale su u petak procjene europskog statističkog ureda. Izvoz robe iz EU-a porastao je u lipnju 22,3 posto, a uvoz 30 posto, izračunao je Eurostat. Snažniji rast uvoza srezao je višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom za četvrtinu, na 14,8 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU-a zabilježila je pak isti postotni rast, na 294,4 milijarde eura. Eurozona je također bilježila veći skok uvoza, za 28,2 posto, u usporedbi s 23,8-postotnim povećanjem izvoza. Višak u robnoj razmjeni smanjen je time za nekih 10 posto, na 18,1 milijardu eura. Vrijednost robne razmjene u zoni primjene zajedničke europske valute porasla je za četvrtinu, na 188 milijardi eura. Sve su zemlje EU-a u lipnju bilježile dvoznamenkasti skok izvoza robe izvan Unije u usporedbi s istom prošlogodišnjim razdobljem, a najveći je bio na Malti, gdje je porastao 65 posto. Slijede Grčka i Cipar s povećanjem izvoza za 47 odnosno 46 posto. Hrvatska je također u skupini s povećanjem robnog izvoza u zemlje izvan EU-a u lipnju za 34 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, tek nešto skromnijim od rumunjskoga koji je porastao 37 posto. Njemački izvoz uvećan je za petinu, a najskromniji rast bilježila je Slovačka, za nekih 12 posto. Sve su zemlje EU značajno povećale i uvoz robe iz ostatka svijeta, uz izuzetak Cipra gdje je smanjen 18,7 posto. Najviše je poskočio u Latviji, za 88,7 posto, te u Slovačkoj i Estoniji, za 72,1 odnosno 62,4 posto. Hrvatski uvoz robe iz zemalja izvan Unije porastao je u lipnju oko 37 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Najskromniji rast uvoza bilježila je Mađarska, za nešto manje od 10 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. U prvoj polovini ove godine robni izvoz EU-a bio je veći za 14 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a u istom je postotku porastao i uvoz. EU je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bilježio višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 84,4 milijarde eura, veći za 12 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Vrijednost razmjene unutar EU-a bila je veća otprilike za petinu i iznosila je 1.654,2 milijarde eura. Izvoz robe iz eurozone porastao je u prvoj polovini godine 16, a uvoz 15 posto. Višak u robnoj razmjeni sa svijetom poskočio je 19 posto, na 102,5 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar eurozone uvećana je za petinu, na 1.047,8 milijardi eura. EU je u prvoj polovini godine najviše povećao izvoz, ali i uvoz sirovina i energenata, utvrdio je Eurostat prenosi [Agrobiz](https://www.agrobiz.hr/globalno-selo/popustanje-pandemijskih-ogranicenja-oslobodilo-europski-izvoz-16225).