Svjetski BDP pao 3,5%

**U većini velikih privreda povratak na ekonomsku razinu iz 2019. ne očekuje se prije 2022. godine.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/090f1a837514d310be6049c66c6ed9a9.webp) Tipične krize započinju usporavanjem stambene izgradnje i investicija te se najviše osjećaju u vanjskoj trgovini, dok su uslužne operacije otpornije na takva kretanja. Recesija izazvana pandemijom koronavirusa imala je drugačiji tijek, te je donijela osjetne padove za zračni prijevoz, turizam i kulturne aktivnosti. Turizam je u prijašnjim krizama bio prilično otporan, te se nakon velike financijske recesije oporavio za devet mjeseci, nakon epidemije SARS-a za pet mjeseci, a terorističkog napadu u Americi šest mjeseci, istaknuo je Dubravko Mihaljek, voditelj jedne operativne jedinice Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, u virtualnom predavanju o svjetskoj privredi u godini pandemije, u organizaciji Instituta za javne financije. Svjetski BDP smanjio se lani 3,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a od velikih ekonomija jedino je Kina ostvarila pozitivan rast. Za većinu ostalih velikih privreda očekuje se da će razinu BDP-a iz 2019. ostvariti najranije 2022. godine. Neka obilježja pandemijske recesije mogu se usporediti s prirodnim katastrofama. Zatvaranje proizvodnih kapaciteta i uslužnih djelatnosti, drastično ograničavanje mobilnosti i druge posljedice lockdowna presjekle su velik dio agregatne ponude i potražnje, a kombinacija velikog i istovremenog pada ponude i potražnje nije zabilježena u novijoj ekonomskoj povijesti. **Golema državna pomoć** Mihaljek ističe da su u izvanrednim okolnostima, monetarne i fiskalne politike reagirale pravovremeno, ciljano i u nikad ranije viđenom opsegu. Velike središnje banke odmah su stabilizirale globalne financijske tokove, a fiskalna je politika nadoknadila dio izgubljenog dohotka zaposlenima i poduzećima. U razvijenim zemljama pomoć države dobilo je 70 posto stanovništva, no u zemljama u razvoju taj je udio samo 20 posto. Mihaljek ističe da se svjetska privreda u cjelini pokazala iznenađujuće prilagodljivom i otpornom. Jedan od razloga za optimizam je iznenađujuća otpornost industrijske proizvodnje i svjetske trgovine. Brojne uslužne djelatnosti – logistika, telekomunikacije, softverske aplikacije, maloprodaja – također su se pokazale prilagodljivima, a poljoprivredu i građevinarstvo restriktivne mjere nisu bitno ni pogodile. Popuštanje restriktivnih mjera prošloga ljeta pokazalo je da se aktivnost može vrlo brzo obnoviti i u tradicionalnim uslugama poput restorana, putovanja i turizma, naveo je Mihaljek. **Dublje nejednakosti** Očekivanja budućih kretanja su vrlo optimistična, te su temeljena na vijestima o cjepivima i početku cijepljenja. Međutim, oporavak ove godine neće biti tako brz kao što je bio u trećem kvartalu prošle godine. Postoji znatna razlika između pandemijske recesije i velike financijske krize i kod položaja banaka koje su tada bile u epicentru krize, ali su sada zbog svih promjena u superviziji i regulaciji banke ušle u pandemiju s više kapitala i zdravijim bilancama, što je puno značilo za otpornost svjetske privrede. U velikoj financijskoj krizi 2008. godine došlo je četiri kvartala kasnije do strahovitog porasta stečajeva, dok je sada broj stečajeva smanjen u odnosu na 2019. zbog financijske pomoći država prenosi [Vecernji.hr.](https://www.vecernji.hr/biznis/hrvatski-ekonomist-u-svicarskoj-svjetski-bdp-pao-35-rastao-je-jedino-kineski-1464928) Druga zanimljiva karakteristika je velika otpornost tržišta stambenih nekretnina. Rasle su i cijene i potražnja jer je velik broj ljudi počeo raditi kod kuće ili se selio u manje naseljena mjesta. No, potražnja za poslovnim prostorima je osjetno pala. Neke se uslužne djelatnosti kao što su jeftini turistički letovi, krstarenja, kongresi, poslovna putovanja, iznajmljivanje uredskog prostora – vjerojatno nikada neće vratiti na pretpandemijske kapacitete. Zabrinjava i produbljivanje ekonomskih nejednakosti između nisko i visokoobrazovanih radnika, no pozitivno je što je došlo do smanjenja zagađenja. Jednako tako spoznala se važnost zdravstvenog sektora za ukupnu ekonomiju, rekao je Dubravko Mihaljek. Kad je riječ o Hrvatskoj i mogućnosti da se zbog rasta javnog duga uspori prihvaćanje eura, istaknuo je kako je svuda došlo do povećanja javnog duga. Važnija je tendencija smanjivanja javnog duga u srednjem roku od njegove razine u određenom trenutku, ističe ekonomist. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.