Znatno bolji rezultati robne razmjene EU27 u odnosu na EU28

**Dinamika rasta robnog izvoza EU27 je u 2019. godini bila nešto veća nego u prethodnoj godini, točnije izvoz je na godišnjoj razini povećan 3,5% dok je u prethodnoj godini njegov rast iznosio 3,2%.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/ad5bea32d4ac057a1f05a27c3a3517ee.webp) Rast uvoza je istodobno znatno usporen, sa 7,7% u 2018. na samo 1,3% u prošloj godini tako da je došlo do rasta suficita EU27 u robnoj razmjeni s trećim zemljama za 31,9% na godišnjoj razini. Kada se ovi podaci usporede s raspoloživim podacima za EU28 za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci, pokazuje se znatan utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva na saldo Extra EU robne razmjene i kroz njegov negativan saldo sa trećim zemljama i kroz njegovu trgovinu s članicama EU27. Naime, u jedanaest mjeseci prošle godine izvoz EU28 je na godišnjoj razini povećan za 3,5%, uvoz za 3,6%, a suficit smanjen za 14,2%. Prošlu godinu obilježila su tri važna čimbenika kretanja globalne robne razmjene pa tako i robne razmjene EU s ostatkom svijeta: rast globalnog protekcionizma, globalni pad cijena energenata te pad prosječnog tečaja eura u odnosu na dolar. Što se tiče globalnog protekcionizma, pretežno se odnosio na robnu razmjenu SAD-a i Kine. Ove dvije zemlje, pri čemu je Kina najveći svjetski izvoznik, a SAD najveći uvoznik, znatno su smanjile vrijednost međusobne robne razmjene. Prema američkoj statistici izvoz SAD prema Kini smanjen je u prošloj godini za 11,3%, a uvoz iz Kine za 16,3%. Prema istim podacima međusobno uvođenje carina na pojedine proizvode između SAD i EU28 tek je u manjoj mjeri utjecalo na vrijednost robne razmjene, točnije izvoz SAD u EU28 povećan je za 5,9%, a uvoz za 5,7%, ali su te stope ipak bile osjetno niže nego u 2018. godini kada su bile na razini od oko 13%. Naravno, na takva kretanja utjecalo je i blago usporavanje globalnog rasta, točnije usporavanja rasta globalne potražnje, prvenstveno usporavanje rasta SAD-a i Kine kao dva pojedinačno najveća svjetska gospodarstva te ujedno dva najveća izvozna tržišta za proizvode iz EU. Pad cijena energenata najviše se ogledao u padu prosječne cijene sirove nafte čija je prosječna cijena u 2019. godini bila oko 10% niža nego u prethodnoj. Pad cijene prirodnog plina je bio još izraženiji i iznosio je oko 20%, a smanjene su i cijene naftnih derivata te električne energije. Ipak treba napomenuti da se cijene energenata uglavnom izražavaju u američkim dolarima, tako da njihov pad kada se promatra u eurima ipak nije bio tako izražen. U svakom slučaju pad cijena energenata znatnije je utjecao na usporavanje dinamike rasta vrijednosti robne razmjene EU, jer energenti čine oko 5% Extra EU izvoza i oko 18% uvoza. S druge strane, pad prosječnog tečaja eura prema dolaru imao je znatan utjecaj na povećanje dinamike izvoza i uvoza. Naime, euro je prema dolaru u 2019. godini u prosjeku oslabio za 5,2% pa je to utjecalo na vrijednost oko 35% izvoza i oko 55% uvoza (podaci za EU28) koja se ostvaruje u dolarima, a iskazuje u eurima. Dakle, samo zbog slabljenja eura izvoz je na godišnjoj razini približno povećan za 1,8%, a uvoz za 2,9%. U 2018. godini je situacija bila suprotna jer je euro prema dolaru u prosjeku ojačao za 4,5%, što u velikoj mjeri onemogućava usporedbu ostvarene dinamike rasta izvoza i uvoza. Na kraju se može napomenuti da je Hrvatska i prema podacima Eurostata za cijelu godinu bila među članicama EU koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza, odnosno samo devet članica je ostvarilo istu ili veću stopu rasta izvoza, ali i u grupi deset članica koje su „pokvarile“ svoj vanjskotrgovinski saldo u odnosu na prethodnu godinu, bilo da se radilo o povećanju deficita ili o smanjenju suficita.