Jestiva ulja: Važan kotačić balansirane prehrane

**Iako ulja najčešće prate negativne konotacije poput debljanja, kolesterola, nezdravih masti, ulja su itekako potrebna i korisna našem organizmu. Masti imaju veliku važnost u našoj prehrani i ponekad ključnu ulogu za naše zdravlje.** **Autorica: Laura Horvatuš I Istraživač I Valicon I** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/close-up-natural-olive-oil-olives.webp) Masti podupiru rast stanica, štite vitalne organe te sudjeluju u apsorpciji hranjivih tvari, dapače, neki vitamini su topljivi u kombinaciji s mastima – vitamini A, D, E i K te beta karoten te je njihovo djelovanje u kombinaciji s masti najdjelotvornije. Valicon je proveo kratko istraživanje u periodu od 18. do 21. listopada 2023. u kojem smo ispitali građane Hrvatske kakve navike imaju kad je riječ o konzumaciji jestivih ulja. Saznali smo konzumiraju li građani jestiva ulja, koje vrste, za što sve koriste ulja, ali i gdje ga najčešće kupuju – u trgovinama ili od lokalnih proizvođača. Velika većina ispitanika konzumira ulja, a kako možemo i pretpostaviti, suncokretovo ulje konzumira se najčešće. Njegovo je korištenje uobičajeno za svakodnevno pripremu jela u kućanstvima, a i cjenovno je među najdostupnijima. Maslinovo ulje najzastupljenije je nakon suncokretovog, što je svakako pohvalno jer je maslinovo ulje jedna od vrijednih namirnica koje su dio mediteranske prehrane. Mediteranska prehrana temelji se na raznolikoj prehrani koja se sastoji od žitarica, svježeg voća i povrća, plave ribe, manje konzumacije mesa na tjednoj razini, a hranu se preporučuje začiniti upravo maslinovim uljem koje ima razne benefite. Neki od benefita su poboljšanje zdravlja kože i kose, štiti od dijabetesa, smanjuje probleme sa srcem, snižava visoki krvni tlak, pospješuje metabolizam, štiti od osteoporoze i ima mnoge druge blagodati na organizam. Često smo mogli čuti kako kuhanje na maslinovom ulju nije dobro, no to je ipak samo predrasuda. Iako se kuhanjem i prženjem gube neki polifenoli i još neki elementi, nutritivna vrijednost se ne mijenja pa je kuhanje na maslinovom ulju sigurno i preporučljivo. Nešto manje od polovice ispitanika konzumira i bučino ulje za koje se može reći da ima kraljevski status među uljima. Dobro bučino ulje i nije lako uvijek pronaći, a riječ je o ulju koje je jako hranjivo, ljekovito i aromatično. Ono snizuje „loš“ kolesterol i štiti od bolesti srca i krvnih žila. Zanimljivo je da se bučino ulje smatra „antistresnim“ – upravo zato što je bogato glutaminskom kiselinom koja sudjeluje u stvaranju serotonina, odnosno hormona sreće. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu1.webp) Iako ulja imaju raznoliku primjenu, od kuhanja do kozmetičkih pripravaka, vidimo da ispitanici ulja najviše koriste pri začinjavanju salata. Trenutno svjedočimo novim trendovima kad je riječ o prehrambenim navikama, pa tomu možemo pripisati činjenicu da osnovna funkcija ulja više nije samo pečenje i prženje hrane. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu2.webp) Oni građani koji konzumiraju maslinovo i bučino ulje navode kako veći dio njih i tu vrstu ulja ipak češće kupuje u trgovinama, dok je trećina onih koji ta ulja nabavljaju direktno od proizvođača. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu3.webp) Budući da se trendovi u prehrambenoj industriji i, općenito, prehrambene navike mijenjaju, upitali smo građane imaju li naviku konzumirati svinjsku mast. Na grafikonu 4. vidimo da više od polovice ispitanika hranu i dalje priprema na svinjskoj masti. Kažemo „i dalje“ jer je nekada, i ne tako davno, bilo nezamislivo da se hrana ne priprema na svinjskoj masti, barem u kontinentalnoj Hrvatskoj. U novije vrijeme, svinjska mast se povezivala s raznim istraživanjima o zasićenim mastima za koje se smatra da su glavni uzrok visokog kolesterola i višim stopama srčanih bolesti. No, kao i za većinu toga, ako se konzumira umjereno i odgovorno, može imati razne benefite za organizam. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu4.webp) Kad je riječ o kupovini općenito, pa onda i kupovini kategorije jestivih ulja kojom se ovoga puta bavimo, vidimo da je izbor velik. Najveći broj ispitanika najčešće bira Konzum kao trgovinu u kojoj kupuje jestiva ulja, a za njim slijede Kaufland, Lidl te ostali trgovci. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu5.webp) Budući da sva ulja nemaju istu nutritivnu vrijednost i jednak utjecaj na organizam, potaknuti sve učestalijim oglašavanjem nekog proizvoda kao onog koji ne sadrži palmino ulje, upitali smo i naše ispitanike smatraju li palmino ulje štetnim. Ovdje su mišljenja podijeljena, a ono što možemo reći je da palmino ulje ima svoje pozitivne karakteristike poput povećanja koncentracije vitamina A ili sniženja koncentracije „lošeg“ kolesterola u tijelu (s rezervom), no nažalost danas je palmino ulje većinom rafinirano pa ga to čini i ne baš poželjnim odabirom masnoće. Glavni je problem u tome što se to ulje hidrogenizira, a tim procesom su mu dobrobiti uništene te se tako stvaraju transmasti. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu6.webp) Oni ispitanici koji ulje koriste i za prženje, njih čak 80%, navode kako u dubokom ulju prže najčešće 2 puta mjesečno ili jednom tjedno. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu7.webp) Kako smo vidjeli iz prikazanih podataka, ulje je svakodnevna namirnica kojoj je kao takvoj teško ili gotovo nemoguće naći zamjenu (ali zato možemo birati između puno vrsta jestivog ulja) jer je ključna za pripremu ili začinjavanje obroka. Također smo upitali konzumente kategorije jesu li uočili neke promjene u cijenama ulja. Gotovo 2/3 njih izjavljuje kako smatra da su cijene ulja porasle danas u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/valu8.webp) Kako smo već rekli, trendovi u prehrani se mijenjaju, no baza za pripremu jela ili njeno začinjavanje se i ne mijenja. Naviknuli smo da živimo u vremenu kada imamo priliku odabrati opciju koju smatramo najboljom za naš organizam, pa tako to možemo učiniti i u kategoriji jestivih ulja. Bitno je samo to da u našoj prehrani budu zastupljene zdrave masnoće. **Navođenje izvora** »Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=252, 18-75, u razdoblju od 18. – 21. listopada 2023., stat. pogreška uzorka: +/- 6,13% « ### **Metodološki podaci** Istraživanje je provedeno u okviru Valicon online panela jaZnam.hr. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, obrazovanju i regiji. **Vrijeme anketiranja:** 18\. – 21.10.2023. n=252 ispitanika